MELANOM: KAKO SPRIJEČITI NAJSMRTONOSNIJI OBLIK RAKA KOŽE

Melanom pripada najzloćudnijim tumorima kože. Na njega otpada samo četiri posto od svih oblika kožnih karcinoma, a odgovoran je za čak osamdeset posto smrtnih slučajeva.

Nastaje iz pigmentnih stanica melanocita, stanica koje proizvode kožni pigment, melanin, i zaslužne su za boju naše kože, kose i očiju. Kada u njima dođe do zloćudnih promjena, nastaje tumor melanom.

Melanom pripada najzloćudnijim tumorima kože. Na njega otpada samo četiri posto od svih oblika kožnih karcinoma, a odgovoran je za čak osamdeset posto smrtnih slučajeva.

Nastaje iz pigmentnih stanica melanocita, stanica koje proizvode kožni pigment, melanin, i zaslužne su za boju naše kože, kose i očiju. Kada u njima dođe do zloćudnih promjena, nastaje tumor melanom.

Broj oboljelih od melanoma u stalnom je porastu i to je u posljednje vrijeme jedan od tumora s najvećom ekspanzijom. Godišnje se broj oboljelih povećava za četiri do pet posto, što znači da se broj oboljelih udvostručava svakih deset do petnaest godina.

Pravi uzrok nastanka malignog melanoma još nije razjašnjen. Epidemiološka istraživanja pokazuju da se mnogo češće javlja kod osoba svijetle puti, kose i očiju, nego crnaca i Azijata, kao i kod onih koji imaju mnogo pigmentiranih kožnih lezija po tijelu što se naziva dispalastičnim nevus sindromom.

Melanom je najčešći u zemljama blizu ekvadora koje imaju visoki nivo sunčevog zračenja pa najčešće obolijevaju Australci i Izraelci, čak je 40 oboljelih na 100.000 stanovnika.

Osim svijetle puti, uzroci za nastanak ovog oblika raka kože su nasljeđe, veliki broj madeža, učestale opekotine od sunca i intenzivno sunčanje.

Melanom se može razviti u svakom uzrastu, čak i kod male djece, ali najčešće nastaje u dobi između dvadesete i šezdesete godine života.

Podjednako napada žene i muškarce. Kod žena se najčešće javlja na udovima, a kod muškaraca na trupu. Zna se ugnijezditi i ispod nokta, među prstima ili na vlasištu.

Stalno raste

Jedna od glavnih karakteristika melanoma je da stalno raste. I to u dva smjera, od kojih je jedan manje opasan, a drugi vrlo često smrtonosan. Dakle, neki melanomi imaju radijalni rast što znači da se šire horizontalno, površinom kože.

Mnogo opasniji je vertikalni rast, u dubinu i visinu jer lakše metastazira u druge dijelove tijela. Kad metastazira ponaša se kao i svaki drugi zloćudni tumor. Najprije se proširi putem limfe, a tek zatim i krvlju.

Među najčešćim udaljenim organima u kojima se javljaju metastaze su pluća, jetra, kosti, mozak, zatim srčani mišić, slezena, nadbubrežna žlijezda i štitnjača. Zapravo, nema organa u ljudskom tijelu u kojem melanom ne može metastazirati.

SAMOPREGLED

Najbolja preventiva je samopregled. Ako imate madeže ili su se počeli pojavljivati, obavite ga jednom mjesečno i pripazite na sljedeće pojedinosti:

– raste li postojeći madež ili se pojavio novi, jer melanomi rastu;

– je li se madežu promijenila boja iz smeđe u crnu, tamnoplavu ili crvenu, jer melanomi mijenjaju boju;

– je li rub madeža nepravilan ili razveden, jer normalni madeži imaju pravilne rubove;

– je li pigmentacija neravnomjerna, jer melanom može biti šaren;

– je li madež upaljen ili crvenog ruba, jer zdrav madež nije upaljen;

– je li madež promjera većeg od šest mm, jer madeži su obično manji;

– ispupčuje li se madež, jer melanom raste i vertikalno;

– postoji li lagani svrbež;

– krvari li madež, vlaži ili se stvaraju kraste;

– je li se oko madeža pojavio čvorić.

U slučaju da primijetite bilo šta od navedenih stavki svakako odmah otiđite liječniku. Što se melanom prije dijagnosticira veće su šanse za izlječenje i preživljavanje.

UVB ubica

Među vanjskim faktorima za rizik od melanoma najznačajnije je izlaganje sunčevom zračenju i opekline od sunčanja. Naime, koža pamti i koliko je puta bila spržena sunčevim zracima. Kad se u njoj akumulira previše takvih negativnih zapisa, može doći do razvoja zloćudnog tumora.

Za maligni melanom posebno je važno koliko je sunčanih opeklina zadobiveno u djetinjstvu i mladosti. U tom uzrastu razmnožavanje pigmentnih stanica kože je intenzivno, a sunčeve zrake to još više potiču.

Dječija koža apsorbira i do 80 posto UV zraka pa je za smanjenje rizika od kasnijeg nastanka tumora kože veoma važna fotozaštita od najranije dobi.

Do Zemljine površine stižu dvije vrste ultraljubičastih zraka, UVB i UVA zrake. Uz brojne pozitivne učinke na život na Zemlji, imaju i negativne na ljudsku kožu.

Najopasnije su UVB zrake koje oštećuju DNK u stanicama kože i izazivaju mutacije u karcinomske stanice. S druge strane, ultraljubičasto zračenje djeluje i neizravno, smanjujući imunitet i sposobnost tijela da se bori.

Modni trendovi što se tiče preplanulosti kože i načina odijevanja te bavljenja rekreacijom u neprikladno vrijeme, sve su to razlozi što je zloćudnih karcinoma kože sve više.

Općenito, djecu do treće godine ne bi trebalo izlagati izravnim sunčevim zrakama, a poslije te dobi treba ih štiti kvalitetnim preparatima s visokim zaštitnim faktorom. To posebno vrijedi za mališane iz rizične grupe za koje su potrebne redovne dermatološke kontrole svakih tri do šest mjeseci, tokom cijeloga života.

Koji su madeži opasniji?

Zajednička karakteristika svih tumorskih lezija su nepravilan oblik i struktura. Kod nekih su granice oštro izražene, kod drugih nisu. Mogu biti šarene ili jednobojne – crne, svijetlo do tamnosmeđe, plave, žućkaste, crvene ili bijele.

Građa im je također različita, mogu biti u ravnini kože ili ispupčene. Ponekad se perutaju li su nalik čiru. Površina tumora je gruba i veliki su uglavnom preko šest milimetara.

Metastaze zloćudnog tumora melanoma šire se uglavnom putem limfe, a rjeđe putujući krvnim žilama prema udaljenim dijelovima tijela.

Metastaze u limfnim čvorovima su krupne, velike nekoliko centimetara i brojne. Često se događa da limfni čvorovi međusobno srastu.

Popratne matastaze, takozvane satelitske, manje su po veličini i smještene su oko glavnog tumora na udaljenosti do dva centimetra.

Prelazne metastaze od glavnog su tumora udaljene više od dva centimetra.

Potkožne metastaze veliki su potkožni čvorovi nastali nagomilavanjem tumorskih stanica.

Difuznim metastazama nazivaju se one koje su zahvatile već cijelo tijelo, a koža je sivosmeđa.

Daleke metastaze nastaju putem krvi i smještaju se najčešće u pluća, jetru, bubrege, mozak, kosti, kožu…

Tipovi melanoma

Površinski šireći melanom

Na njega srećom otpada sedamdesetak posto svih melanoma. Srećom, jer je u pravilu izlječiv. Uglavnom nastaje iz postojećeg madeža, najčešće na nogama žena i leđima muškaraca starih između 30 i 60 godina.
U fazi rasta u širinu sličan je blago uzdignutom plaku promjera većeg od centimetra, nepravilnih je, ali izrazitih rubova i neujednačene pigmentacije.

Ako počne rasti vertikalno, a to se događa kod starijih osoba, izgleda kao čvor, tamno je modar, modrocrn ili ružičast. Njegov eventualni rast u dubinu traje i po nekoliko mjeseci pa čak i po nekoliko godina.

Tumorske stanice uglavnom se nalaze u području između epideme i deme. Ovaj melanom nastaje na djelovima tijela koji su često izloženi suncu.

Nodularni melanom

To je najagresivnija varijanta melanoma. Na njega otpada oko 15 posto svih melanoma i rjeđe nastaje iz postojećeg madeža. Podložna su mu sva područja izložena suncu, ali najčešće se pojavljuje na trupu, vratu i glavi.

On ima samo vertikalnu fazu rasta i to u obliku čvora ili polipa, a to traje nekoliko mjeseci do godine dana. Često poprima izgled čira. Prisutne su brojne erozije kože i krvarenja.

Lentigo maligni melanom

Kod tamne rase ovo je najčešći tip melanoma, dok u bjelaca na njega otpada pet posto. Najčešće se pojavljuje kod starijih osoba, poslije osamdesete godine, i to na dlanovima, tabanima, listovima i ispod noktiju.

Dok raste u širinu, izrazito je crne boje, a kada počne rasti vertikalno, a to traje do tri godine, postaje tamnomodar, crn ili amelanotičan, gotovo bez pigmenta.

Kad već poprimi opasnu formu, može se napipati u obliku čvorića.
Odstranjuje se hirurškim putem, a kada to nije moguće zbog raširenosti tumora i zdravstvenog stanja pacijenta, može se liječiti zračenjem i kriohirurški, tretiranjem tekućim duškom.

Akrilni lentiginozni melanom

Ovaj tumor uglavnom se sreće kod ljudi starijih od 60 godina, a zahvaća periferne djelove tijela, u prvom redu šake, stopala, prste, nokte i uši.

Promjene se vide kao smeđe mrlje iz kojih kasnije nastaju depigmentirani čvorići. Ovaj tip melanoma ima nešto lošiju prognozu od običnog lentiginoznog melanoma.

Neklasificirani melanomi sluzokože

Ova vrsta melanoma javlja se na sluiznici usne šupljine i na njega otpada desetina ukupnog broja melanoma. Najčešće obolijevaju osobe između 20. i 40. godine, a tumor raste nekoliko mjeseci.

GIGANTSKI MADEŽ

U trenutku rođenja bebe već mogu imati neke prirođene madeže, velike od nekoliko milimetara do golemih koji mogu prekrivati gotovo čitavo tijelo.

Znaju imati oblik gaćica, rukava, potkošulje ili pelerine. Ponekad su prošarani mrljama, na tamnoj podlozi vidljivi su čvorovi i prekriveni su dlakama.

Rizik za pretvaranje gigantskog madeža u melanom je 5 do 40 posto. Srećom, ovakvi su madeži rijetki, ali su odgovorni za sve maligne melanome nastale u djetinjstvu. Iz malih madeža u djetinjstvu se iznimno rijetko razvijaju zloćudne tvorbe.

(Ne) zdravo izlaganje suncu

Studija američke mornarice pokazala je da izlaganje suncu ne mora biti glavni uzrok zloćudnog melanoma. Najviše melanoma ustanovljeno je kod osoba koje cijelo vrijeme rade u zatvorenom prostoru. Najmanje malenoma pronađeno je kod onih koji rade i u zatvorenom i na otvorenom. Iz toga su zaključili da je preveliko ili premalo izlaganje suncu rizično, a umjereno zdravo.

Slijepe ovce

Na temu štetnog utjecaja UV zraka svojevremeno je svijetom kolala senzacionalna vijest da su čileanske ovce dobile mrenu zbog pretjerane izloženosti „zrakama ubojicama“. Međutim, pokazalo se da je bila riječ o zaraznoj bolesti s kojom sunčevo svjetlo nije imalo nikakve veze.

Opasno fluorescentno svjetlo

Dva istraživanja u dvije različite zemlje pokazala su da razvoj melanoma češće može prouzročiti fluorescentna rasvjeta nego sunčeva svjetlost, ovisno o izloženosti. Na temelju praćenja 900 žena koje su radile u zatvorenom prostoru pod fluorescentnim svjetlom zaključeno je da imaju više nego dva puta veći rizik od razvoja melanoma.

Naime, katode smještene na krajevima svijetlećih cijevi emitiraju x-zrake i elektromagnetske zrake. Tako biljke smještene pod sredinom dugih fluorescentnih cijevi rastu normalno, a ako ih se premjesti pod krajeve, zakržljat će.

Ni dvadeset godina nakon objavljivanja rezultata ove studije niko nije demantovao njene zaključke.

Pilula povećava rizik

Kako se učestalost melanoma kod Amerikanki, Australijanki i Evropljanki drastično povećala to se povezivalo s porastom upotrebe kontracepcijskih pilula. Zaključeno je da je za korisnice pilula rizik obolijevanja od melanoma tri puta veći jer, kao i stanice raka dojke, i ovi tumori imaju receptore za estrogen.

Izvor: aura.ba