Da znate šta se događa u tijelu kada je jedete Bamiju UZGAJALI BI JE I SAMI
Bamija (Abelmoschus esculentus), jedna od najstarijih zdravih namirnica, na velika vrata vraća se u jelovnike brojnih kuhinja.
Ipak, o njoj se i dalje stidljivo govori, jer većina ne zna ni kako izgleda, ni kakvog je ukusa, niti šta sve posneduje. A okra, kako je još zovu, u ishrani je korištena još pre tri i po milenijuma.
Za njen izuzetan uticaj na glatkoću i zategnutost kože znala je i Kleopatra. Zbog afrodizijačkih svojstava bila je omiljeno jelo begova, o čemu najbolje svedoči čuvena Begova čorba i Bajramska bamija.
Ova trajna biljka iz porodice sleza, raste do metar visine. Ima plod duguljastog rebrastog oblika koji je lako svarljiv, sočan, prijatnog i pomalo oporog ukusa.
Za ishranu se koriste samo mladi nedozreli plodovi, koji se prilikom kuhanja raspadaju oslobađajući mnoštvo sitnih sjemenki, izuzetno bogatih bjelančevinama i mastima.
Da bi mogle da se nađu na trpezi tokom cijele godine mlade bamije se suše, nanizane na konac. Osim konzerviranja sušenjem, može i da se zamrzne, marinira ili samelje.
Bamija je bogata biljnim vlaknima, važnim za održavanje normalnog nivoa holesterola u krvi, dobrog varenja i stabilizacije nivoa šećera u krvi.
Sadrži i brojne minerale i vitamine, posebno iz grupe B, (najviše B1 i B2 i B6) važne za održavanje sigurne i zdrave trudnoće. Proizvodeći folate, sprječava pojavu urođenih mana i pomaže da plod raste i razvija se normalno.
Vitamin C, kojeg takođe ima u zavidnim količinama prevenira dijabetes, odnosno ublažava simptome ukoliko se bolest ispoljila. Djelotvoran je i u slučaju astme i drugih respiratornih problema.
Vitamin C iz bamije, takođe, pomlađuje kožu, pospješuje rast i regeneraciju njenih tkiva i na taj način poboljšava produkciju kolagena.
Sadrži i polisaharide koji djeluju stimulativno na organizam i krvotok, pa samim tim, dovode do boljeg rada mozga, odnosno memorije i kognitivnih sposobnosti.
U bamiji se nalazi i mnoštvo antioksidanasa, od kojih je posebno važan rutin jer doprinosi čvrstini malih krvnih sudova, kao i kvercetin koji čuva disajne puteve, jer pomaže eliminaciji sluzi.
Zvanična istraživanja potvrdila su da redovno konzumiranje bamije smanjuje rizik od nastanka bubrežnih bolesti, posebno uzrokovanih dijabetesom.
S obzirom na to da je prebogata dijetetskim vlaknima, pospješuje zdravlje debelog crijeva, ali i čitavog probavnog trakta. A važan pratilac vitamin A doprinosi očuvanju zdravlja cjelokupne sluzokože ovih organa, kao i njihovo normalno funkcionisanje.
MASKA ZA LICE
Od bamije može da se napravi izvanredna maska za lice. Šaku povrća (količinu odredite sami) skuhati u vodi dok ne omekša u potpunosti, potom izgnječiti, sačekati da se ohladi i nanijeti na lice. Nakon pet minuta lice se ispere. Dobro upućeni tvrde da je efekat njenog djelovanja vidljiv odmah.
