ISPRAVKA: Autizam se ne može “izliječiti” promjenom ishrane
Već nekoliko godina na našem govornom području kruži snimak televizijske emisije iz 2011, u kojoj izvjesna Tracy Fox tvrdi da je svog sina izliječila od autizma bezglutenskom i bezkazeinskom dijetom.
Sporni i neistiniti članak govori o dječaku Ethanu Foxu, čiji su ga roditelji navodno “izliječili” od autizma time što su uveli promjene u njegovoj ishrani. Članak sadrži i intervju sa Tracy Fox, majkom spomenutog dječaka, koji se emitovao na američkoj televiziji Fox News u februaru 2011. godine. Osim Tracy Fox i njenog sina, u studiju je gostovao i liječnik Kenneth Bock, koji zastupa stav da izbacivanje glutena i mliječnih proizvoda može ublažiti autizam.
Osim tvrdnje o dijeti koja “liječi autizam”, u članku se iznose i druge netačne tvrdnje, kao što je ona da su “iscurile informacije zviždača iz Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti koje dokazuju da cjepivo uzrokuje autizam” i da porastom broja cijepljenih raste i broj onih sa autizmom, implicirajući da su ta dva dešavanja kauzalno povezana.
U naslovu članka se tvrdi i da su roditelji “šokirali farmaceute”, iako se u samom tekstu farmaceuti ne spominju, te je nejasno kako bi tvrdnje iznesene prije deset godina mogle na bilo koji način biti šokantne.
Može li se autizam “izliječiti”?
Autizam nije bolest, stoga se ne može “liječiti” niti “izliječiti”. Autizam je riječ kojom se opisuje čitav spektar razvojnih poremećaja različite težine (Autism Spectrum Disorder, skraćeno ASD), čiji uzroci još uvijek nisu sa sigurnošću utvrđeni, iako sva dosadašnja istraživanja ukazuju na genetičke uzročnike, o čemu smo pisali i u analizi iz 2018. godine.
Razvoj djeteta sa poremećajem iz autističnog spektra može se poboljšati uz određene terapijske metode, ali se ne može govoriti o liječenju ili “izlječenju autizma”.
Na web stranici Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) navodi se:
Poremećaj iz autističnog spektra (ASD) je razvojni poremećaj koji može proizvesti značajne socijalne, komunikacijske i bihevioralne izazove. Često se ljudi s ASD-om izgledom ne izdvajaju od drugih, ali mogu komunicirati, ponašati se i učiti drugačije od većine drugih ljudi.
Trenutno nema lijeka za ASD. Međutim, istraživanja pokazuju da tretman ranom intervencijom može poboljšati razvoj djeteta. Rana intervencija pomaže djeci od rođenja do treće godine (36 mjeseci) da nauče važne vještine. Ti postupci mogu uključivati terapiju koja pomaže djetetu da razgovara, hoda i komunicira s drugima.
Za Faktograf je na ovu temu govorio i neuroznanstvenik Zdravko Petanjek s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga:
“Kao znanstvenik mogu kazati samo ‘da ne vidim dokaze’ u tom smjeru, ali nikada sa sigurnošću ne mogu isključiti da možda ipak neki učinak ne postoji. Pa onda, ukoliko nešto ne šteti, i roditelj primjenom neke dodatne terapije ne isključuje onu koja ima nekog učinka, onda ne vidim razlog da se ista ne primjenjuje”, smatra Petanjek.
Što se dokazanog tiče, podsjeća da postoje iznimno učinkovite terapije koje uključuju psihoterapeute i radne terapeute.
“One mogu učiniti nevjerojatno puno – ne izliječiti, ali dijete iz iznimno teškog autističnog stanja dovesti u visoko funkcionalno stanje. Ali na žalost, niti najbogatije niti najsocijalnije zemlje si to baš ne mogu u punom opsegu priuštiti”, navodi.
Izazivaju li vakcine autizam?
Istraživanja pokazuju da timerosal ne uzrokuje ASD. Ustvari, u znanstvenom istraživanju IOM-a iz 2004. godine zaključeno je da „dokazi idu u prilog odbacivanja uzročne veze između cjepiva koja sadrže timerosal i autizma“. Od 2003. godine, CDC je finansirao ili proveo devet studija koje nisu pronašle vezu između cjepiva koje sadrže timerosal i ASD-a, kao ni vezu MMR vakcina, odnosno vakcina protiv ospica, zaušnjaka i rubeole i autizma kod djece.
Više o ovoj temi možete proćitati na portalu Raskrinkavanje.ba na ovom LINKU.
